Madeži: Vodič kroz prevenciju, dijagnostiku i lečenje
Sve što treba da znate o madežima: od prevencije do uklanjanja. Kako prepoznati sumnjive promene i kada posetiti dermatologa.
Madeži: Sve što treba da znate
Madeži su česta pojava na koži koja može biti benigna (bezopasna) ili zahtevati medicinsku pažnju. Razumevanje madeža, njihovih karakteristika i potencijalnih rizika ključno je za održavanje zdravlja kože.
Šta su madeži?
Madeži (nevusi) su nagomilavanje pigmentnih ćelija (melanocita) u koži. Većina ljudi ima između 10 i 40 madeža tokom života. Oni mogu biti:
- Ravni sa površinom kože
- Ispupčeni
- Različitih boja (od svetlo braon do crne)
- Različitih veličina
Kada madež postaje zabrinjavajući?
Promene na madežu mogu ukazivati na potencijalne probleme. Zapamtite ABCDE pravilo za samopregled:
- A - Asimetrija: Jedna polovina madeža ne odgovara drugoj
- B - Border (ivice): Neravne, nazubljene ili nejasne ivice
- C - Color (boja): Nekonzistentna boja sa više nijansi
- D - Diameter (prečnik): Veći od 6mm (otprilike veličine gumice na olovci)
- E - Evolution (razvoj): Promene u veličini, obliku, boji ili pojava simptoma (svrab, krvarenje)
Vrste madeža
Postoji nekoliko vrsta madeža koje treba razlikovati:
- Urođeni madeži - Prisutni pri rođenju, veći imaju veći rizik od razvoja melanoma
- Dobni madeži - Pojavljuju se tokom života
- Displastični madeži - Nepravilnog oblika i boje, mogu imati veći rizik
- Halo madeži - Okruženi belim prstenom, često nestaju vremenom
Kada posetiti dermatologa?
Preporučuje se redovna kontrola madeža, posebno ako:
- Primetite bilo koju promenu po ABCDE pravilu
- Madež krvari, svrbi ili boli
- Imate porodičnu istoriju melanoma
- Imate veliki broj madeža (preko 50)
- Madež se nalazi na mestu gde je stalno izložen iritaciji
Metode uklanjanja madeža
Ukoliko je potrebno uklanjanje, postoje različite metode:
- Kirurško uklanjanje - Najčešća metoda, posebno za sumnjive madeže. Pravi se rez i madež se uklanja u celosti, posle čega sledi šivanje.
- Laser - Koristi se za manje madeže, manje je invazivno ali ne omogućava histološku analizu.
- Krioterapija - Zamrzavanje tekućim azotom, koristi se za manje benigne madeže.
- Radiotalasna hirurgija - Koristi visokofrekventne talase za uklanjanje, minimalni ožiljci.
Ožiljci nakon uklanjanja
Velčina i vidljivost ožiljka zavise od:
- Veličine i lokacije madeža
- Metode uklanjanja
- Individualne sklonosti ka stvaranju ožiljaka
- Nega rane nakon zahvata
Za smanjenje ožiljaka koriste se specijalne masti i gelovi, izbegavanje sunca na mestu operacije i strpljenje (ožiljci se vremenom smanjuju).
Česta pitanja o madežima
Da li je opasno povrediti madež?
Povremena povreda madeža ne dovodi do malignih promena, ali madeži koji su stalno izloženi iritaciji treba ukloniti.
Da li uklanjanje madeža može izazvati rak?
Mit da uklanjanje madeža izaziva rak je netačan. Naprotiv, uklanjanje sumnjivih madeža može sprečiti razvoj melanoma.
Koliko dugo se čeka na analizu nakon uklanjanja?
Patohistološka analiza obično traje 2-3 nedelje, u zavisnosti od ustanove.
Prevencija
Da biste smanjili rizik od nastanka štetnih promena na madežima:
- Izbegavajte izlaganje suncu između 10 i 16 časova
- Koristite kreme sa visokim faktorom zaštite (SPF 30+)
- Nosite zaštitnu odeću i naočare
- Redovno pregledajte kožu i madeže
- Posetite dermatologa na preventivne preglede
Zaključak
Većina madeža je bezopasna, ali redovno praćenje i pravovremeno uklanjanje sumnjivih promena ključni su za prevenciju ozbiljnih bolesti kože. Ukoliko primetite bilo kakve promene na madežima ili imate bilo kakve nedoumice, obavezno se posavetujte sa dermatologom.